Pročitajte intervju Kate Pranić iz Lider media-e s predsjednikom Uprave Bc Instituta dr. sc. Ivicom Ikićem koji je upravo izašao u časopisu LIDER.
Dva jubileja obilježava Bc Institut: 125 godina poslovanja i 75 godina rada na oplemenjivanju i stvaranju novih hibrida kukuruza i sorata žitarica. Regionalna je to kompanija koja ima tvrtke u Osijeku, Bc Agroslavoniju, u BiH, Turskoj i Ukrajini te dvije tvrtke u Srbiji. Unatoč ratu plasirao je sve sjeme proizvedeno u Ukrajini tamošnjim poljoprivrednicima i posijali su još 200 hektara sjemenskog kukuruza u Zapadnoj Ukrajini. Predsjednik Uprave Bc Instituta Ivica Ikić ističe da je njihova uloga u Hrvatskoj osigurati sjeme za sjetvu u suradnji sa svojim partnerima, proizvođačima sjemena i što je još važnije sami to financiraju.
- Ove godine Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja obilježava dvije važne obljetnice. Koliki je njegov doprinos hrvatskoj poljoprivredi?
– Vjerujem da nema mnogo tvrtki u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti tako vrijednom obljetnicom i jubilejom. Važno je naglasiti da uz 125 godina postojanja ujedno slavimo 75 godina kontinuirana rada na oplemenjivanju i stvaranju novih kultivara, hibrida kukuruza i sorata strnih žitarica. Daleke 1947. krenuli smo među prvima u Europi u taj posao i tijekom vremena Bc Institutu priznato je nekoliko stotina kultivara, na što smo posebno ponosni jer naš kvalitetni rad potvrđuju i korisnici, poljoprivredni proizvođači. Stvarajući genotipove i kultivare tijekom ovih desetljeća uspješna rada, unaprjeđivali smo poljoprivrednu proizvodnju i pridonijeli razvoju poljoprivrede i razvoju gospodarstva općenito.
- Kakvi su poslovni rezultati?
– Funkcioniramo kao dioničko društvo i isplaćujemo dividendu svake godine. U ove dvije pandemijske godine Bc Institut nije osjetio krizu. Zadovoljni smo jer smo uspjeli proći kroz pandemiju poslujući pozitivno i vodeći računa o djelatnicima koji su iznijeli taj teret. Osim što smo realizirali poslovne ciljeve, posljednje tri godine investirali smo tri milijuna eura u opremanje i modernizaciju postojećih kapaciteta, ponajviše u doradu sjemena, oplemenjivačke programe i gradnju novih objekata. Nisu sve investicije završene; imamo još jednu vrijednu milijun eura, pa je ukupna vrijednost investicija četiri milijuna eura. To je sve napravljeno radi stvaranja novih kultivara, veće proizvodnje sjemena i njegova lakšeg skladištenja. U vlasništvu imamo dvije dorade sjemena, jedna je u Rugvici, a druga u Slatini i, želimo novijim strojevima većeg kapaciteta unaprijediti, modernizirati i ubrzati doradu sjemena.
- Hoćete morati zaposliti nove ljude i kako ćete ih naći?
– Nije jednostavno, ali zasad uspijevamo naći nove zaposlenike. U proteklih pet godina zaposlili smo trideset visokoobrazovanih mladih ljudi koji su nastavili ondje gdje su stariji kolege stali kad su otišli u mirovinu.
- Koliko proizvodnje prodajte u Hrvatskoj, a koliko je izvozite i kamo?
– Bc Institut prepoznatljiv je po sjemenu kukuruza, u posljednjih deset godina hibrid kukuruza PAJDAŠ je najprodavaniji u Hrvatskoj, gdje prodajemo sedamdesetak posto proizvodnje. Izvozimo sjeme na više od dvadeset tržišta: u Portugal, Španjolsku, Tursku, Iran, Kazahstan, Ukrajinu, Gruziju, Ajzerbajdžan, Ganu i na afrički kontinent… Stalno pokušavamo naći nova tržišta, a osim kukuruza, izvozimo i sjeme žitarica: pšenice, ječma, tritikala, zobi, pravog pira. Također, ponosni smo na prodaju sjemena soje jer smo u posljednjih pet godina uspjeli povećati prodaju s dvjesto na dvije tisuće tona sjemena.
- Po čemu su hibridi kukuruza Bc Instituta bolji od konkurentskih?
– Ne bih rekao da su bolji, nego su drugačiji i prepoznatljivi. Težili smo originalnosti koja nam je osigurala dobre rezultate. Vrlo je važna kvaliteta sjemena, u tome težimo biti najbolji. Sjeme koje plasiramo na tržište nastaje u strogo kontroliranoj proizvodnji i vrhunske je kvalitete.
- Radite li na genetičkoj prilagodbi sjemena kako bi se odgovorilo na klimatske promjene?
– U okviru istraživačko-razvojnog projekta koji trenutno provodimo težimo stvoriti nove sorte ozime pšenice s većom učinkovitosti korištenja dušika iz tla. Oplemenjivanje je posao u kojemu stalno provodimo selekciju na stresne uvjete, prvenstveno sušu jer moramo stvoriti adaptabilne sorte, koje će osigurati poljoprivrednim proizvođačima stabilnu i sigurnu proizvodnju, da u uvjetima manjih količina oborina i slabije gnojidbe mogu ostvariti genetski potencijal.
Originalnu objavu pronađite ovdje.